HISTORIA DA ESCOLA
Atu hasoru dezafius mundu globalizasaun ho mudansa ba siensia teknologia iha merkadu global persija rekursu humanus nebe professional, laos deit ba sira nebe remata estudo iha ensinu superior maibe mos ba sira nebe aprende iha ensinu sekundaria nebe sai peritus, professional iha quantidade nebe barak. Peritus sira ne’e persija tebes iha area produsaun, industria, telekomunikasaun, negosio, edukasaun ho seluk-seluk tan. Tamba ne’e educação iha area teknika importante tebes no sira obrigatoriomente atu hafoun ka update siensia no halo adaptasaun ba teknologia foun nebe buras loron ba loron ho maka’as tebes nebe moderno ho inovasaun iha mundu tomak. Ho ida ne’e edukasaun sai hanesan seitor nebe vital ho estrategia no hamoris rekursu ema ida-ida iha kontekstu ”Investimento Capital Humano”
Minimu rekursu humano iha Nasaun oin-oin bele resolve liu husi maximiza no dezemvolve seitor edukasaun espesifiku ba nasaun dezemvolvido hanesan ita nia rai doben Timor-Leste. Tamba ne’e maka loke Escola Técnica Informática ba ema Timor-Leste oan tomak iha nivel secundaria atu nune’e bele compete tama ba merkadu de servisu nomos atu bele kontinua ba nivel superior mesmu iha rai laran nomos iha rai liur. Relasiona ho mehi kiik ida ne’e hanesan reaksaun no kontribuisaun positiva ba prosesu dezemvolvimento, no partisipasaun ema Timor Oan iha dezemvolvimento iha nia nasaun rasik ka ho prinsipu : “Timor oan sai duni nain ba nia rain rasik”
Liu husi prinsipu sira iha leten, maka Fundação Klibur Mata Dalan ba Cooperativa no Fila Liman, Loke Escola Técnica Informática halao nia actividade inscrisaun estudante foun iha fulan Novembro tinan 2011 iha suco Lutumutu, Sub-Distrito Trilolo, DistritoBaucau, hanesan kelas a distancia husi escola Técnica Informática central Dili.
Prosesu akreditasaun sei lao hela no relasiona ho ida ne’e Escola Técnica Informática halo nia inagurasaun iha loron 13 fulan Abril Tinan 2012 husi Dr. Paul Assis Belo, assume kargu hanesan Vice - Ministru Edukasaun ho SEFOPE, nebe deside loron 13 Fulan Abril Tinan 2012 hanesan loron hahu prosesu aprendizagem ano lectivo foun.
Bazeia ba prinsipiu no hanoin iha leten maka Fundação Klibur Mata Dalan, diside baclasse a distanciaescola técnica informática nebe iha distrito sira, atu bele hamrik mesak no responsável ba nessesario nebe existe.
Fundador : FUNDAÇÃO KLIBUR MATA DALAN BA COOPERATIVA NO FILA LIMAN, ho nia No.de Registo : 3/DNRN-MJ/IV/2008, TIN.5002065
Vizaun/Visão
Habelar an hodi tuir mudansa saida deit nebe Timor-Leste iha hanesan seitor Edukasaun, teknologia, ekonomia nomos seitor politik ho governasaun. Tamba iha prinsipu katak dinamica nebe relevante ho moris nudar nasaun nian no nesisidade nebe inportante liu para atu hatene.
Missaun/Missão
Hasae kualidade rekursu humano ema Timor-Leste atu sai badinas, profissional no cultural iha aspectu oin-oin, hodi tuir no partisipa dezenvolve moris ekonomia no establidade ba povo nia moris iha Ukun Rasik An iha era globalizasaun ida ne’e.
Objectivu/Objetivos
Hasae kualidade rekursus humanu ema Timor oan liu-liu ba ema iha area Técnico Multimedia (Jurusan Multimedia), Linguagem de Programasaun (Jurusan Rekayasa Perangkat Lunak/Software) no Técnico de Rede Computador (Jurusan Jaringan komputer/hardware).
Atu fasilita hodi bele hetan servisu no bele kontinua ba nivel ensino superior.
Rede e parceiros/ Network
Ho hanoin katak ETI hanesan Instituisaun Edukasaun ilmiah ne’e maka ba oin nafatin loke an no halo adaptasaun ba dinamika mundu globalizasaun, nune’e halo relassaun servisu ho :
ETP-Ateari
Governo da RDTL, em especial com o Ministério da Educação;
ETI de Díli e ETI de Maliana;
Institute Of Business (IOB), Timor-Leste;
UNIGA (Universidade de Gajayana), Malang, Indonésia;
STIKOM (Escola Superior de Ciências de Computação), Bali, Indonésia;
Escola Técnico-profissional de Tecnologias de Informação, Bali, Indonésia;
Escola profissional de Telecomunicações de Sandhy Putra, Malang, Indonésia;
Escola Técnico-profissional pública nº 1, Denpasar, Indonésia;
Timor Telecom.
Facilidade
Iha ambiente estuda seguru no fasil atu acesu nebe iha fasilidade tuir standarizasaun nacional no internacional nune’e bele serve ba dezenvolvimentu no kapasitasaun ba prezenca ema sira ne’e nian iha area informasaun no teknologia nebe direitamenta relasaun ho komputador.
Jumat, 23 Januari 2015
Sejarah Escola ETI Timor Leste
Historia Badak Escola Técnica Informática (ETI)
Atu hasoru dezafius mundu globalizasaun ho mudansa ba siensia teknologia iha merkadu global persija rekursu humanus nebe professional, laos deit ba sira nebe remata estudo iha ensinu superior maibe mos ba sira nebe aprende iha ensinu sekundaria nebe sai peritus, professional iha quantidade nebe barak. Peritus sira ne’e persija tebes iha area produsaun, industria, telekomunikasaun, negosio, edukasaun ho seluk-seluk tan. Tamba ho ida ne’e ensinu iha area teknika inportante tebes no sira obrigatoriomente atu hafoun ka update siensia no halo adaptasaun ba teknologia foun nebe buras loron ba loron ho makaas tebes nebe modern ho inovasaun iha mundu tomak. Ho ida ne’e seitor edukasaun sai hanesan seitor nebe vital ho estrategia no hamoris rekursu ema ida-ida iha kontekstu ”Investimento Capital Humano”
Minimu rekursu humano iha Nasaun oin-oin bele resolve liu husi maximiza no dezemvolve seitor edukasaun espesifiku ba nasaun dezemvolvido hanesan ita nia rai doben Timor-Leste. Tamba ida ne’e maka loke Escola Técnica Informática ba kelase kalan / noturna ba ema adultu ho nivel secundaria atu bele tama ba merkadu de servisu nomos atu bele kontinua ba nivel superior mesmu iha rai laran nomos iha rai liur. Ralasiona ho mehi kiik ida ne’e hanesan reaksaun no kontribuisaun positiva ba prosesu dezemvolvimento, no partisipasaun ema Timor Oan iha dezemvolvimento nia nasaun rasik ka ho prinsipu : “Timor oan sai duni nain ba nia rain rasik”
Liu husi prinsipu sira iha leten, maka Fundação Klibur Mata Dalan ba Cooperativa no Fila Liman Loke Escola Técnica Informática kelase kalan / noturna ba ema adultus no sei hahu loke nia aktividade inskrisaun ba estudantes iha Loron…………. Fulan……….Tinan….. iha Rua No. 6 de Setembro Nu’u badak Akadiru-Hin, Sub-Distrito Nain Feto Distrito Dili, Timor-Leste.
Prosesu akreditasaun sei lao hela no relasiona ho ida ne’e Escola Técnica Informática halo nia inagurasaun iha loron 30 Fulan Abril Tinan 2010 husi Dr. José Lúis Guterres nebe assume kargu hanesan Primeiro Vice- Primeiro Ministro RDTL ho Dr. Paul Assis Belo assume kargu Vice Ministru Edukasaun nebe deside loron 30 Fulan Abril Tinan 2010 hanesan loron moris Escola Técnica Informática nian.
Fundador : FUNDAÇÃO KLIBUR MATA DALAN BA COOPERATIVA NO FILA LIMAN
No.de Registo : 3/DNRN-MJ/IV/2008 TIN.5002065
Missaun
Hasae kualidade rekursu humano ema Timor-Leste atu sai badinas, profissional no cultural iha aspectu oin-oin, tuir no partisipa dezemvolve moris ekonomiano establidade ba povo nia moris iha Ukun Rasik An iha era globalizasaun ida ne’e.
Vizaun :
Habelar an hodi tuir mudansa saida deit nebe iha Timor-Leste iha seitor Edukasaun, teknologia, ekonomia nomos seitor politik ho governasaun. Tamba iha prinsipu katak dinamica nebe relevante ho moris nudar nasaun nian no nesisidade nebe inportante liu para atu hatene.
Intensaun No Objectivu
Intensaun atu loke escola kelase noturna ne’e, tamba atu hasae kapasidade no kualidade de konhesementu iha area teknika informatika no bele hetan diploma escola formal nivel Secundaria hodi nun’e bele kontinua ba nivel ensino superior ou buka servisu ruma.
Objectivu:
Hasae kualidade rekursus humanu ema Timor oan liu-liu ba ema adultus sira, iha area teknik informatika.
Atu fasilita hodi bele hetan servisu no bele kontinua ba nivel ensino superior.
Donatur : NCBA / USAID
Mata dalan,
Pembinaan, bimbingan dan pengawasan: Ministerio da Educação da RDTL
EMBLEMA ESCOLA TÉCNICA INFORMATICA HO NIA SIGNIFIKA
Emblema Escola Técnica Informática desenha husi mestri Dionisio Miguel de jesus Ximenes,B.Gi iha iha tinan 2009 molok Escola ne’e hahu.
SIGNIFIKA
Kabuar :
Katak Instituisaun ne iha nia deveres 5 (lima) para hatudu nia an hanesan instituisaun Edukasaun.
Responsabilidade ba Nasaun
Responsabilidade ba Sociedade
Responsabilidade ba individu
Responsabilidade ba siensia
Responsabilidade ba Relijiaun saida deit.
KOR AZUL :
Hatudu katak ambiente nebe diak : katak mudansa ka transformasaun ho dinamika nebe mosu tenki tuir no halo tuir.
KOR KINUR
Hatudu katak osan mean : signifika katak buat hotu nebe ita halo atu para hetan mehi nebe ita hakarak hamutuk. Atu sai osan mean bam undo tomak katak sai hanesan liu ba ema iha mundo tomak.
BOLA MUNDU.
Bola mundo hatudu katak instituisaun ne instituisaun Edukasaun. Nebe estuda dinamika ka buat hotu nebe lao iha mundo ne’e, atu hantene mundu ne nia lalaok tomak principal tenki liu edukasaun.
KOMPUTADOR :
Espesialidade ou area nebe instituisaun ne’e iha ba.
FITUN, LIVRU HO LAPIZERA
Fo roman ba edukasaun no sai hanesan mata dalan ba ema ida-ida.
Atu hasoru dezafius mundu globalizasaun ho mudansa ba siensia teknologia iha merkadu global persija rekursu humanus nebe professional, laos deit ba sira nebe remata estudo iha ensinu superior maibe mos ba sira nebe aprende iha ensinu sekundaria nebe sai peritus, professional iha quantidade nebe barak. Peritus sira ne’e persija tebes iha area produsaun, industria, telekomunikasaun, negosio, edukasaun ho seluk-seluk tan. Tamba ho ida ne’e ensinu iha area teknika inportante tebes no sira obrigatoriomente atu hafoun ka update siensia no halo adaptasaun ba teknologia foun nebe buras loron ba loron ho makaas tebes nebe modern ho inovasaun iha mundu tomak. Ho ida ne’e seitor edukasaun sai hanesan seitor nebe vital ho estrategia no hamoris rekursu ema ida-ida iha kontekstu ”Investimento Capital Humano”
Minimu rekursu humano iha Nasaun oin-oin bele resolve liu husi maximiza no dezemvolve seitor edukasaun espesifiku ba nasaun dezemvolvido hanesan ita nia rai doben Timor-Leste. Tamba ida ne’e maka loke Escola Técnica Informática ba kelase kalan / noturna ba ema adultu ho nivel secundaria atu bele tama ba merkadu de servisu nomos atu bele kontinua ba nivel superior mesmu iha rai laran nomos iha rai liur. Ralasiona ho mehi kiik ida ne’e hanesan reaksaun no kontribuisaun positiva ba prosesu dezemvolvimento, no partisipasaun ema Timor Oan iha dezemvolvimento nia nasaun rasik ka ho prinsipu : “Timor oan sai duni nain ba nia rain rasik”
Liu husi prinsipu sira iha leten, maka Fundação Klibur Mata Dalan ba Cooperativa no Fila Liman Loke Escola Técnica Informática kelase kalan / noturna ba ema adultus no sei hahu loke nia aktividade inskrisaun ba estudantes iha Loron…………. Fulan……….Tinan….. iha Rua No. 6 de Setembro Nu’u badak Akadiru-Hin, Sub-Distrito Nain Feto Distrito Dili, Timor-Leste.
Prosesu akreditasaun sei lao hela no relasiona ho ida ne’e Escola Técnica Informática halo nia inagurasaun iha loron 30 Fulan Abril Tinan 2010 husi Dr. José Lúis Guterres nebe assume kargu hanesan Primeiro Vice- Primeiro Ministro RDTL ho Dr. Paul Assis Belo assume kargu Vice Ministru Edukasaun nebe deside loron 30 Fulan Abril Tinan 2010 hanesan loron moris Escola Técnica Informática nian.
Fundador : FUNDAÇÃO KLIBUR MATA DALAN BA COOPERATIVA NO FILA LIMAN
No.de Registo : 3/DNRN-MJ/IV/2008 TIN.5002065
Missaun
Hasae kualidade rekursu humano ema Timor-Leste atu sai badinas, profissional no cultural iha aspectu oin-oin, tuir no partisipa dezemvolve moris ekonomiano establidade ba povo nia moris iha Ukun Rasik An iha era globalizasaun ida ne’e.
Vizaun :
Habelar an hodi tuir mudansa saida deit nebe iha Timor-Leste iha seitor Edukasaun, teknologia, ekonomia nomos seitor politik ho governasaun. Tamba iha prinsipu katak dinamica nebe relevante ho moris nudar nasaun nian no nesisidade nebe inportante liu para atu hatene.
Intensaun No Objectivu
Intensaun atu loke escola kelase noturna ne’e, tamba atu hasae kapasidade no kualidade de konhesementu iha area teknika informatika no bele hetan diploma escola formal nivel Secundaria hodi nun’e bele kontinua ba nivel ensino superior ou buka servisu ruma.
Objectivu:
Hasae kualidade rekursus humanu ema Timor oan liu-liu ba ema adultus sira, iha area teknik informatika.
Atu fasilita hodi bele hetan servisu no bele kontinua ba nivel ensino superior.
Donatur : NCBA / USAID
Mata dalan,
Pembinaan, bimbingan dan pengawasan: Ministerio da Educação da RDTL
EMBLEMA ESCOLA TÉCNICA INFORMATICA HO NIA SIGNIFIKA
Emblema Escola Técnica Informática desenha husi mestri Dionisio Miguel de jesus Ximenes,B.Gi iha iha tinan 2009 molok Escola ne’e hahu.
SIGNIFIKA
Kabuar :
Katak Instituisaun ne iha nia deveres 5 (lima) para hatudu nia an hanesan instituisaun Edukasaun.
Responsabilidade ba Nasaun
Responsabilidade ba Sociedade
Responsabilidade ba individu
Responsabilidade ba siensia
Responsabilidade ba Relijiaun saida deit.
KOR AZUL :
Hatudu katak ambiente nebe diak : katak mudansa ka transformasaun ho dinamika nebe mosu tenki tuir no halo tuir.
KOR KINUR
Hatudu katak osan mean : signifika katak buat hotu nebe ita halo atu para hetan mehi nebe ita hakarak hamutuk. Atu sai osan mean bam undo tomak katak sai hanesan liu ba ema iha mundo tomak.
BOLA MUNDU.
Bola mundo hatudu katak instituisaun ne instituisaun Edukasaun. Nebe estuda dinamika ka buat hotu nebe lao iha mundo ne’e, atu hantene mundu ne nia lalaok tomak principal tenki liu edukasaun.
KOMPUTADOR :
Espesialidade ou area nebe instituisaun ne’e iha ba.
FITUN, LIVRU HO LAPIZERA
Fo roman ba edukasaun no sai hanesan mata dalan ba ema ida-ida.
Jumat, 19 September 2014
Lalaok Konfigurasaun Router
Lalaok Konfigurasaun Router
3G/4G TP-LINK TL-MR3040
TP-LINK TL-MR3040 katak Router ne’ebe ho tipo
802.11n , kapasidade 150Mbps portable ne’ebe bele simu jaringan husi
modem 3G. Ne’eduni Router ida ne’e suporta los mobilitas operador
telecomunicasaun ne’ebe uza 3G HSDPA no EVDO . Router TPLINK-MR3040 mos
suporta Port LAN 4, WAN Port 1 no USB Port 1 ne’ebe ne’e fasilita ona
router ne’e.3G/4G TP-LINK TL-MR3040
Tuir Mai Lalaok Konfigurasaun Router 3G/4G TP-LINK TL-MR3040 mak hanesan tuir mai ne’e :
- Tu’u ou hatama Adapter aliran listrik ba iha tomada listrik nian no hanehan power on/off Router TP-LINK.
- Hein Prosesu no Wireless sei mosu Wireless no SSID: TP-LINK_168FE8 ho Key : 51614980 (Default ne’ebe monta nanis iha router ) Hein to Prosesu Koneksaun Susesu.
- Loke Browser firefox, chrome, ou safari no ketik nia ip
default ho numeru (192.168.0.1) ida ne'e iha search nia fatin.
- Tuir Mai sei mosu login user name no password ne’eduni ita foti deit
user name password default husi router nian ho User name ADMIN no
Pasword ADMIN hanesan ho figura tuir mai
ne'e
- Iha ne’e sei mosu menu-menu iha liman kasuk ita hili Segundo ho naran Quick Setup tuir mai klick iha next.
- Hili Quick Setup- Sei mosu tan Operation Mode ne’eduni iha ne’e hili 3G Router Only depois Klick Next.
- Tuir mai router otomatikamente deteksi modem ne’ebe ita tu’u ba no sei mosu hanesan lalaok tuir mai ne’e. no konfigura modem nia setingan hanesan tuir mai ne’e hili Auto no muda dial number:*99# no APN ba: internet , Usser Name ho Password halo mamuk
-
Iha ne’e sei halo konfigurasaun ba wireless ou Acces Point router ne’eduni ita sei muda Wireless Radio :Enable, Wireless Natwork Name :Naran Tuir ita nia hakarak, Regiao :Indonesia, Channel :6 Mode:11bgn mixed Channel Width : Auto Wireless Security Hili WPA-Personal/WPA2-Personal tuir mai Password : Tuir ita nia hakarak à Tuir mai Klick Next no Quick Setup sei Remata no Finish
-
Tuir mai sei mosu congratulation maka ita dehan konfigurasi router remata ona ho susesu no sei klick Finish atu Remata maka ita dehan katak router ne’e lao ona ho internet 3G Modem only ( Maka sei mosu hanesan figura tuir mai ne'e)
Perangkat keras nian
Perangkat Keras Komputer
Hardware adalah konstruksi perangkat keras yang terdiri dari komponen-
komponen elektronika yang dapat dilihat, diraba dan dapat disentuh. Hardware
komputer, antara lain: Motherboard, Processor, RAM, Power Supply, Harddisk,
CD/DVD Drive, Floppy Disk Drive (FDD tempat disket), USB, Kipas angin
(Fan), LAN Card, VGA Card, Sound Card, Monitor, keyboard, mouse, kabel IDE
dan lain-lain.
Ba Maluk Sira ne'ebe hakarak Download : Klick iha ne'e atu Download
publicado por Jhn@ghydo às 02:54
Aumenta Kapasidade Memory Computador ho Flash disk
Aumenta Kapasidade Memory Computador ho Flash disk
Memori ou bolu RAM ( Random Access Memory) katak fator importante
ne’ebe halao nia serbisu iha computador ou pc, memori ne’ebe ho
kapasidade ne’ebe boot sei fo prosesu serbisu ne’ebe lalaok no lahan
tempu ne’ebe naruk. Ne’eduni ita loke aplikasaun ne’e tampun volume
memori ho kapasidade as hanesan tuir mai ne’e hanesan Ms. Office,
aplikasi photo editing : gimp, photoshop Video editing : corel video
editing, pinnacle study no sst..
Agora dadaun memori computador to’o ho kapasidade 6 GB ou liu ho kapasidade nebe’e boot no folin ne’ebe a’as ba bei-beik. Iha sistema operasaun windows 7 iha ona fitur ne’ebe atu aumenta kapasidade memori ho flash disk, fitur ne’e bolu naran Readyboost,
Atu ativu Readyboost maka computador sei uza kapasidade husi flashdisk ou media ne’ebe halo computador ho serbisu ne’ebe lalais, maka computador sei uza flash disk sai hanesan cache ne’ebe kapasidade nebe’e tentukan husi computador ne’ebe muda primeiro
Lalaok atu Aumeta kapasidade memory mak hanesan tuir mai ne’e :
Maka flashdisk nia kapasidade sei menus no sei aumenta ba iha kapasidade memori compuador automatic o. Obrigado barak ba maluk sira ne’ebe uza tips – trik ida ne’e …………..???????
Agora dadaun memori computador to’o ho kapasidade 6 GB ou liu ho kapasidade nebe’e boot no folin ne’ebe a’as ba bei-beik. Iha sistema operasaun windows 7 iha ona fitur ne’ebe atu aumenta kapasidade memori ho flash disk, fitur ne’e bolu naran Readyboost,
Atu ativu Readyboost maka computador sei uza kapasidade husi flashdisk ou media ne’ebe halo computador ho serbisu ne’ebe lalais, maka computador sei uza flash disk sai hanesan cache ne’ebe kapasidade nebe’e tentukan husi computador ne’ebe muda primeiro
Lalaok atu Aumeta kapasidade memory mak hanesan tuir mai ne’e :
- Hatama Flash disk ba computador no loke Windows Explorer
- No klick kanan iha flash disk ne’ebe hakarak atu aumenta ba memori computador no hili Properties
- Tuir Mai mosu Properties no hili Tab Readyboost
- Readyboost ativu no hili use the device, depois muda nia kapasidade tuir ita nia hakarak no klick OK
Maka flashdisk nia kapasidade sei menus no sei aumenta ba iha kapasidade memori compuador automatic o. Obrigado barak ba maluk sira ne’ebe uza tips – trik ida ne’e …………..???????
Maneira atu muda windows Xp Nia Desktop ba Windows 7
Transforma Windows Xp Desktop ba Windows 7
Maneira atu muda windows Xp Nia Desktop ba Windows 7
Windows 7 mak hanesan
edisaun windows ida nebe foin halo foun molok windows vista. Diferensia ho windows
vista barak liu konese filtur foun, nune'e windows 7 hare liu ba
dezenvolve base husi windows. Ita boot sira tenki hatene
windows 7 konsisti husi edisaun neen, edisanun sira ne'e maka
hanesan turimai ne'e:
- Windows 7 Home Premium
- Windows 7 Professional
- Windows 7 Ultimatu
- Windows 7 Enterprise
- Windows 7 Home Basiku
- Windows 7 Starter.
Sistema operasaun windows
7 kompostu husi alternativu rua, balu ho 32 bit no 64 bit. Filtur
nebe mak fo ho spesifikasaun komputer nebe presija ne'e iha
diferensia.
Tuir mai ne'e mak
rekizitos konaba sitema hardware nebe imi tenke iha atu uza windows
7:
- Processor komputador iha kapasidade 1 gigahertz (GHz) ou halo aselera liut, no 32-bit (x86) ou 64 bit (x64) ou 32 bit (x86).
- Random Access Memory (RAM) ho kapasidade minimum 1 gigabyte (GB) RAM (32-bit) ou 2 GB RAM (64-bit)
- Kapasidade Hard Disk nebe iha 16 GB (32-bit) ou 2 GB (63-bit)
- iha grafis DirectX 9 ho WDDM 1.0
Windows 7 realidade
nia iha atraisaun propriu nebe diferensia husi versi windows foin
lalais nee, ho variedade filtur nebe laiha iha sistema operasaun
windows uluk liu ba. Ho interfase nebe atraitivu, no filtur seluk
nebe nia iha, nune'e windows 7 bele dehan nia iha susesu tia ona iha
merkadu mundial. Maske windows 7 hanesan verssaun windows foun ho nia
filtur oi-oin nebe alternativu, maibe populasaun nebe uja seidauk
domina kompara ho windows XP. Karik situasaun ida ne'e akontese
tamba barak uza windows Xp nebe la atraitivu atu halo update sistema
operasaun nebe uza tamba sira seidauk nesesita ou bele dehan la
presija filtur extra nebe fo husi sistema operasaun windows 7. ou
bele mos tamba spesifikasi dispositivu komputador nebe iha, seidauk
naton atu tuir sira nia uza windows 7. maibe ita bele dehan loos
katak sei iha tempu ema hotu barak mak uza widows 7 tamba iha
momentu ida nee iha variedade nebe labele uza bainhira ita la uza
sistema operasaun windows 7.
Software
atu Transforma espelu(desktop) Windows XP ba Windows 7
Windows
7 Desktop Theme bele transfora jeitu ba Windows XP ou Windows Vista
sai hanesan espelu iha sistema operasaun windows 7. karik imi bele
atensaun diak liu tan apresenta ou espelu ne'e hanesan ho windows
Vista. Maibe bainhira imi hakarak atu muda epelu ou desktop (themes)
iha windows XP ou windows Vista sei sai hanesan ho jeitu windows 7,
koko atu uja aplikasaun ho naran :Windows Vienna Transformation Pack”.
Wainhira
imi uja Windows 7 Desktop theme, karik imi sei transforma jeitu
wallpaper no toolbar Windows XP deit. Bainhira imi uja Windows 7
Vienna Transformation Pack, imi sei hetan buat ruma nebe sei kompleksu
liu tan: Navigator, Superbar, Visual Styles, Sounds, wallpapers,
Cursor Set, Logon Screen Bootskin.
Instalasaun Game Urban iha linux
Instalasaun Game Urban Terror Iha Sistema Linux
Urban Terror hanesan aplikasaun game ida ne'ebe uza hodi tiru malu ho uza individualmente no kompetisaun grupu liu husi koneksaun Wifi-Network ne'ebe ita kria.
Maneira atu halo instalasaun ba iha Urban Terror mak hanesan tuir mai ne'e:
- Loke Terminal Linux
- $ sudo su (uza hodi loke ita nia pswd)
- #
deb http://mirrors.dotsrc.org/getdeb/ubuntu precise-getdeb apps games #deb-src http://mirrors.dotsrc.org/getdeb/ubuntu precise-getdeb apps games# sudo apt-get update#sudo apt-get install urbanterror
Maneira Uza Virtualbox
Maneira Uza Virtualbox Hodi Halao Sistema Operasaun foun Ida
iha ne'e mos hau hakarak fo introdusaun oituan kona ba FOSS(Free Open Source Software), signifika katak software ne'ebe mak ita hetan ne'e livre no laiha lisencia. iha post ne'ebe hau esplika ba imi mak kona ba virtualbox tamba ida ne'e mos software ne'ebe mak livre.
well..iha ne hau hakarak atu esplika ba kolega sira kona ba oinsa utiliza Virtualbox machine atu halao sistema operasaun ida. hanesa ita hotu hatene katak virtualbox ne hanesan aplikasaun ida ne'ebe mak suporta ba sistema operasaun Linuxmint, Ubuntu, Mandriva, Fedora nst. iha virtual box nia servisu atu halao tan sistema operasaun ida iha tan sistema operasaun nia laran. proexemplu: hau nia sistema operasaun Linuxmint11, maibe iha tempu ne'ebe hanesan, hau hakarak atu uza tan windows (kualker versaun), hau bele uza deit virtualbox para atu halao tan windows.
diak..to the point.. atu utilija virtualbox, ba loke deit Menu-System tools-Oracle VM VirtualBox, hanesan dezenu ida ne'e:
depois ne'e, sei mosu tan janela foun ida hanesa dezenu ida ne'e:
sei mosu ona hanesa janela leten ne'e, klik deit iha NEW para prosesu ba fali janela seluk. no sei mosu tan hanesa janela tuir mai ne'e:
sei mosu ona hanesan janela ida leten ne'e, imi bele tau iha Name ne'e ho naran saida deit tamba nia sei lafo failansu ruma ba sistema ne'ebe mak ita atu kriam no iha Operating system ne'e tengki hili Linux no iha nia versaun ne'e hili deit other linux. depois ne'e klik deit next no sei mosu tan hanesa janela ida tuir mai ne'e:
mosu ona hanesan janela ida leten ne'e, imi bele hili memory size. babain iha linux bele uja deit 8MB maibe hau sujere ba imi hotu atu ninia memory ne'e 256 ou 512 diak liu tan, atu nune sistema ne'ebe mak imi atu kria ne'e la hetan failansu. depois klik next deit e sei mosu tan hanesan janela tuir mai ne'e:
mosu hanesa janela leten ne'e, imi lapersija tan kria ona partisi foun ida, imi husik mamuk hotu deit. depois klik next no mos sei mosu tan hanesa janela tuir mai ne'e:
sei mosu ona hanesa janela leten ne'e, imi klik create deit. depois ida ne'e imi fila fali ba janela primeiro ida ohin ne'e, no klik start para atu komesa ona, hanesa janela ida ne'e:
depois klik next deit. e sei mosu tan janela tuir mai hanesan janela ida ne'e:
perija imi hatena katak, iha ne'e pasu ida importante ba imi atu hili ISO ne'ebe mak imi rai ba. imi klik deit iha browse ou klik documentu ida besik iha anak panah nia sorin ne'e para atu hili iso ne'ebe mak imi hakarak atu halao ne'e, hanesan janela ida ne'e:
iha hau nian ne'e hau koko ho Pclinux. karik ba maluk sira ne'ebe hakarak koko ho iso seluk, bele hili deit iso ne'ebe mak imi hakarak atu uza. depois klik open. depois ne'e, klik next deit hanesa janela ida ne'e:
depois klik next, mosu tan janela tuir mai, no iha ne'e imi klik start deit para halao ona sistema ne'ebe mak imi hakarak atu halao
depois imi klik start, husu ba imi atu hein oituan lai tamba nia sei prosesu. depois prosesu hotu nia mosu ona janela log in nia, hanesan janela ida ne'e:
sei mosu ona hanesa janela leten ne'e, signifika katak imi bele halao ona imi nia sistem operasaun ho virtualbox. iha janela leten ne'e mos imi hili deit LiveCD para atu halao nia ho live deit.
diak to ba iha ne'e lai, hau espera katak buat hirak ne'e bele aju kolega sira ne'ebe mak iha interese atu estuda liu tan kona teknologia informasaun.
Posted by: Leonardo Raqa
Net Cut Tesi Jaringan
Net Cut/Tesi Jaringan
kolega sira hotu mundo agora buat hotu lao ho'o teknologia entaun oinsa
ita atu cut jaringan hos spot/jaringan publik ita tenki presisa uluk
sofware atu nune'e foin ita bele setting hodi cut jaringan, ba'a kolega
sira nebe'e gosta uza jaringan full iha area public entaun imi nia maun
alin hau posting toturial ida ne'e hodi hametin ita nia ilmu sai diak
liutan maibe uluk dadaun ita perisisa download sofatware net cut ba'a
kolega nebe'e iha interese e sedauk hatene net cut iha area nebe entaun
kolega barak mak sei pailengo hela, ba'a bibi rusa sira nebe hakarak
download software net-cut klik iha ne'e net_cut ..kolega sira download hotu instal depois instal remata kolega sr setting ketik CMD funsaun para hare kolega sira nia Ip address wainhira
kolega hatene tia kolega sira nia ip address entaun los ona kolega sr
bele cut jarinagn ema seluk nian wainhira atu cut jaringan ema seluk
nian iha area jaringan publik entaun kolega tau tanda sentang/tanda
benar ba'a kolega sira nia ip address maibe tenki hare didiak, nia
funsaun ita wainhira tau tanda sentang ba'a ita nia ip adress ne'e
hatudu katak ita nia deit mak ita aktivo ema nian la aktivo entaun
jaringan ne'e nakuno iha area ita nian dt ema seluk nia minin tanba ita
taka hela sira nian nebe'e server la baca ip address sira nian
ida...to'o ba'a iha ne'e deit agr kolega sira bele pratikun mesak
wainhira tur iha jaringn publik, hau fiar katak kolega sr bele.....
Atu komprende diakliu tan kolega sira bele ba'a hare imazin nebe'e wainhira ita seting cut jaringan mak tuir mai ne'e.
wainhirs ita instal reamata otomatis program net cut mosu iha layar
dikstop entaun ita klik para activo program depois ita setting hodi tesi
jaringan ema seluk nian maibe kolega sira wainhira atu activo program
net cut kolega sira hatene uluk kolega nia ip address mak fn bele hakat
mai iha area ida ne'e...
2

3
4
bele hato iha kotak komentario hare link iha okos...obrigado
edited by: Leonardo Raqa
Maneira Instalasaun komputer
MANEIRA INSTAL ULANG WINDOWS 7
Haiii,, Halooooo, ha’u atu fahe experiensia uituan kona-ba Cara Install Ulang Windows 7 kompletu ho Gambar,
buat ida naran install windows ne’e sei iha maneira barak mak ita
seidauk hatene, maibe ba alunus SMA ne’ebe mak foti jurusan kona-ba
komputador bele hatene instal ulang mesak
nia laptop/komputer,ba ita bot ne’ebe seidauk bele halo instalasaun,
mai halo tuir ha’u nia maneira kona-ba halo instalasaun ba windows 7,
iha okos kompletu ho gambar no fasil.
Espera katak maluk sira backup tiha ona nia driver, atu nune’e bainhira atu install la persiza download nia software,. Molok atu halo instalasaun ba Windows 7, primeiro prepara uluk CDDVD ROOM Windows,
Oke, langsung deit hatama CD Windows 7 , depois setting tiha Bios, atu nune’e boot ba CDROOM mak sai urutan primeiru.
Se bainhira mosu ona liafuan Press Any Key To Continue, hein Enter deit.
Maka sei mosu hanesan ne’e:
Espera katak maluk sira backup tiha ona nia driver, atu nune’e bainhira atu install la persiza download nia software,. Molok atu halo instalasaun ba Windows 7, primeiro prepara uluk CDDVD ROOM Windows,
Oke, langsung deit hatama CD Windows 7 , depois setting tiha Bios, atu nune’e boot ba CDROOM mak sai urutan primeiru.
Se bainhira mosu ona liafuan Press Any Key To Continue, hein Enter deit.
Maka sei mosu hanesan ne’e:
Hili tiha Lingua ida depois klik Next
|
2.Hili
Install now
5.Hili
partisi ne’ebe atu enxe ho Windows 7,
tamba ne’e presiza partisi ida(1) deit, maka langsung deit, tamba iha laptop/PC
pasti iha partisi balu-balun, Hili partisi C, Mais ou menus 100GB, bele cek iha
MyComputer..
Maneira geral, file windows mak ita sei Format no install ulang hela iha disk C, ne’ebe ho capasitas liu 100 GB, ita bot nia data sira sei rai nafatin iha Local Disk D, ka E.
Maneira geral, file windows mak ita sei Format no install ulang hela iha disk C, ne’ebe ho capasitas liu 100 GB, ita bot nia data sira sei rai nafatin iha Local Disk D, ka E.
![]() | |
|
6. windows sei hahu install, mais
ou menus 3/2 minuto
![]() |
| Iha ne'e ita bo'ot sira bele hein deit |
![]() |
| Bele Hein deit,,lakleur ita bot sei uzza ona |
8.Hatama
(Ita bo’ot nia Naran) no (Computer) nia naran..
![]() |
| Okk iha ne;'e tau ita boot nia naran |
9.Hatama
Password, se lakohi uza Password maka Next deit.
![]() |
| Hakarak tau Password bele tau |
![]() |
| klik Next deit |
![]() |
| Iha ne'e bele tau loron no data |
![]() |
| Parabens belun..bele uza ona |
Maneira
atu Activa mak hanesan tuir mai ne’e:
Klik ka loke tiha CDDVD WIN 7 nia leten >> depois ba klik tan iha folder ho naran CRACK >> Klik tan iha WINDOWS LOADER >> SE Kuando klik hotu ona, maka hein to’o nia restart an ho otomatis >> depois nia restart hotu ona,,,foin mak bele hasai CD WIN 7 husi PC,,no bele usa ona, Agora ita bot hein install deit nia Driver no Software …
Klik ka loke tiha CDDVD WIN 7 nia leten >> depois ba klik tan iha folder ho naran CRACK >> Klik tan iha WINDOWS LOADER >> SE Kuando klik hotu ona, maka hein to’o nia restart an ho otomatis >> depois nia restart hotu ona,,,foin mak bele hasai CD WIN 7 husi PC,,no bele usa ona, Agora ita bot hein install deit nia Driver no Software …
SEMOGA BELE KOMPRENDE
Langganan:
Postingan (Atom)
































